Narod.hr: Tko je episkop Ksenofont Tomašević, hrvatski Srbin, na čelu Eparhije Raško-prizrenske u egzilu?

„Потврда и доказ како је обичан, али истинољубив, говор на славској трпези једног православног епископа, владике Ксенофонта, узнемирио усташке духове и поколебао „љубав“ између домаћих екумениста-унијата и Степинчевих усташких, духовних синова.“

Episkop Ksenofont iz Eparhije Raško-prizrenske u egzilu održao je govor “Kakva vjera, takvi i ‘mučenici’ (o rimokatolicima)”, u kojem spominje blaženog Alojzija Stepinca, priznaje kako je namjerno naslikan u paklu i žali jer je izbrisan

Tko je episkop Ksenofont, koji je potvrdio da je bl. Alojzije Stepinac na freski u banatskoj Beloj crkvi namjerno naslikan u paklu i koji žali što je Stepinac izbrisan s freske Strašnih muka?

Ksenofont je rođen u Hrvatskoj, kao monah boravio je na Kosovu, a Katoličku crkvu smatra krivovjerjem.

Nenad Tomašević iz Petrinje

Kako piše u njegovom životopisu na stranicama Eparhije raško-prizrenske u egzilu, rođen je kao Nenad Tomašević 25. prosinca 1975. u Sisku, Republika Hrvatska, od oca pokojnog Neđeljka i majke Dušanke. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Petrinji, gdje je 1994. godine upisao studij engleskog jezika i književnosti na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Petrinji.

Godine 1995. dolazi u Srbiju, a potom nastavlja studije engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini. U životopisu piše kako tečno govori šest stranih jezika.

Monah na Kosovu

Godine 1997. kao apsolvent stupa u manastir Visoki Dečani za iskušenika i predaje sa na duhovno rukovođenje svom duhovnom ocu Episkopu Artemiju. Kao monah dobiva ime  Ksenofont. Boravi u manastirima Visoki Dečani i Gračanica na Kosovu.

Potom seli u manastir Sv. Jovana Krstitelja u Ljuljacima, gdje napreduje do horepiskopa lipljanskog i užičkog, te je na tom položaju danas.

Spor unutar Srpske pravoslavne crkve

Kako smo pisali, postoje dvije eparhije koje pretendiraju na isto područje Kosova i Metohije – Eparhija Raško-prizrenska u egzilu i Eparhija Raško-prizrenska i Kosovsko-metohijska. Sama Srpska pravoslavna crkva priznaje Eparhiju Raško-prizrensku i Kosovsko-metohijsku, dok Eparhiju Raško-prizrensku u egzilu, kojoj pripada Ksenofont, smatra za sektu.

Došlo je do raskola među njima, što ovako tumače na stranicama Eparhije Raško-prizrenske u egzilu:

“Srpska pravoslavna crkva je razvlastila vladiku Artemija. Na čelu Eparhije Raško-prizrenske i Kosovsko-metohijske je sada vladika Teodosije. Vladika Artemije, koji se nije slagao sa odlukom SPC, proglasio je Eparhiju Raško-prizrensku u egzilu, koju SPC smatra raskolničkom. Pravoslavna eparhija raško-prizrenska u egzilu obuhvaća Kosovo, Metohiju i rašku oblast.”

“Neprijatelji srpskog naroda”

Iz Eparhije Raško-prizrenske u egzilu dalje tumače:

“Kosovo i Metohija je kolijevka srpske duhovnosti, srpske kulture i srpske državnosti. To je srce srpskog naroda. Ovu istinu dobro su znali neprijatelji srpskog naroda – globalisti. Zato je 2010. godine zakoniti biskup raško-prizrenski G. G. Artemije, rukom lažnih episkopa u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, “zbačen” s trona Raško-prizrenske eparhije i protjeran s Kosova i Metohije. Biskup Teodosije (Šibalić) nekanonski je doveden na prijestolje Biskupije. U biti, “grijesi” vladike Artemija bili su:

Neprihvaćanje otcjepljenja Kosova i Metohije od Srbije

Neslaganje sa svijetom ekumenizma.”, tumače iz Eparhije u egzilu. Oni Katoličku crkvu smatraju herezom.

Tvrde da su progonjeni

Eparhija u egzilu nadalje tvrdi: “Danas na Kosovu i Metohiji imamo potpunu poslušnost i suradnju vladike Teodosija sa svjetskim moćnicima i nerazumnim ekumenistima. Kosovo je praktički odvojeno od Srbije, nakon čega slijedi formiranje tzv. „kosovske crkve“, koje će ući u posljednju fazu procesa istrebljenja srpskog naroda. Kosovo danas ide putem Makedonije i Crne Gore. U tijeku je proces formiranja novog naroda, tzv. Kosovara, sličan procesu formiranja hrvatskog, bošnjačkog, makedonskog i crnogorskog naroda (ovdje je proces u punom jeku).

Zbog svega rečenog, može se reći da Eparhija raško-prizrenska trenutno proživljava svoje najteže trenutke u povijesti, kao i srpski narod općenito. Trenutno je progonjena zbog svog zakonitog biskupa G. Artemija, njezino legitimno svećenstvo i vjerni narod progone ekumenisti i globalisti” – navode iz Eparhije, te zaključuju “Gospodin da im zaprijeti.”

Potvrdio da je bl. Stepinac namjerno naslikan u paklu i žali da je izbrisan

Episkop Ksenofont iz Eparhije Raško-prizrenske u egzilu održao je govor “Kakva vjera, takvi i ‘mučenici’ (o rimokatolicima)”, u kojem spominje blaženog Alojzija Stepinca, priznaje kako je namjerno naslikan u paklu i žali jer je izbrisan.

Govor je snimljen i postavljen na YouTube kanalu na kojem ova Eparhija i inače objavljuje. Ova eparhija obuhvaća, kako piše na njihovim stranicama, područje Kosova, Metohije i raške oblasti. Srpska pravoslavna crkva eparhiju raško-prizrensku u egzilu naziva sektom.

Napao Katoličku crkvu

U videu episkop otvoreno kaže da je na spornoj freski Strašnog suda u banatskom mjestu Bela crkva bio blaženi Alojzije Stepinac i žali što su ga morali maknuti. U svom govoru Ksenofont napada Katoličku crkvu i hrvatske medije. Zanimljivo je da otvoreno govori da su Stepinca ciljano stavili u pakao, mada je slikar kasnije ustvrdio da to nije Stepinac. Isto je tvrdio i protonamjesnik SPC-a Stefan Jovičić, koji se brine o crkvi, rekavši da “na fresci nigdje ne piše kako je riječ o Stepincu, na toj slici može biti bilo tko.”

Episkopov govor

Episkop Ksenofont je, među ostalim, rekao:

“Govorio bi vam o jednom tužnom događaju koji se dogodio u skorije vrijeme u Beloj crkvi, gdje su freske koje je oslikao jedan Užičanin Zoran Selaković. Na jednom je mjestu oslikao i fresku Strašnog suda, fresku s vječnim mukama. Tu se pomalja veliki zločinac i heretik Alojzije Stepinac. Znamo tko su bili nadahnitelji tih zločina ustaških za koje su dobili pohvale iz pakla i Rima. Kakva vjera, takvi i mučenici. Ali, avaj, netko je to vidio i netko je to snimio. Čuli su Hrvati u Hrvatskoj, pa brže bolje to napisali u svojim medijima. Reagira se iz Hrvatske i Katoličke crkve. I nećete vjerovati, naređuje se slikaru da se freska prekreči” – rekao je među ostalim episkop Ksenofont, koji se u govoru okomio i na one u pravoslavnoj crkvi koji su naredili uklanjanje freske.

Извор:
СТАЊЕ СТВАРИ